Mramor

Mramor je stijena nastala metamorfozom karbonatnih prolita (sedimentnih stijena vapnenaca i dolomita) pri uvjetima povišene temperature i litostatskog tlaka. Mramor je zrnate (granoblastične) strukture i homogene teksture, sadrži kalcit i/ili dolomit, a od primarnih nečistoća u sedimentu nastaju metamorfni minerali (fosferit, pirokseni, tinjci). Škriljavi varijaritet mramora bogat filosilikatima naziva se cipolin. Mramor se rabi u kiparstvu i graditeljstvu, lako se reže, obrađuje i polira. U likovnoj umjetnosti je cijenjen zbog svoje mliječne boje, poluprozirnosti i toploti koja podsjeća na ljudski dodir.

U antici najznačajnije građevine i skulpture nastale su od čuvenog mramora s otoka Para (grčki: Parosa) i brda Pentelikona. Mramor - Klesarstvo i klesarija Topic-com U Italiji je cijenjen mramor iz Carrare od kojeg je izrađen i Michelangelov David, a nalazi se i u našoj ponudi materijala. Brački mramor (pučiški kamenolom) je cijenjen u cijelome svijetu te su mnoge građevine koristile upravo ovaj kamen (od Teodorikovog mauzoleja u Ravenni iz 5. st. do Bijele kuće u Washingtonu). Kada govorimo o bračkom mramoru moramo imati na umu da se zapravo ne radi o mramoru. Mramor je metamorfna stijena, dok je brački mramor samo naziv za rudistni vapnenac. Drugo ime za brački mramor je i "sivac". Cipollino je povijesno utemeljeni naziv za dekorativne vrste mramora i drugih sličnih stijena.